Zaostrog

Zaostrog je naselje i pristanište u južnom dijelu Makarskog primorja. U sastavu je općine Gradac. Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo - Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik, 920 m, okružuju ga i štite sa sjevera, Viter 770 m, s istoka, a blaga zelena Plana 260 m, sa zapada. Bijelo žalo zelene i široke zaostroške vale oplakuje Jadransko more, koje se kroz Velika Vrata razlilo duboko u Neretvanski kanal sve do stonskih bistrina.

Znamenitosti

Mjestom s 450 stanovnika i danas dominira, više od pola milenija stari franjevački samostan s visokim zvonikom. Posjetiteljima je u samostanu otvoren muzej, etnološka zbirka, galerija i velika knjižnica s preko 30.000 naslova, značajnim dijelom iz starije hrvatske književnosti.

Tu je dio svog stvaralačkog života proveo, možda najistaknutiji hrvatski pučki pjesnik, fra Andrija Kačić Miošić, poznat i omiljen u puku kao "Starac Milovan", kao i njegovo najveće djelo "Razgovor ugodni naroda slovinskog". U samostanu, iza samog praga glavnog ulaza župne crkve "Uznesenja Marijina", iznad kojeg stoji kamena ploča isklesana povjesnim pismom, bosančicom, nalazi se također i fra Andrijin grob s posvetom.

Zaostrog
Zaostrog
Biokovo
Biokovo
Plaža
Plaža
 
Povijest

Prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta, tvrđa Ostrog pod Viterom po kojoj je Zaostrog kasnije dobio ime (za-Ostrog), bila je glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Neretvani.

Na vrhuncu svoje moći (IX i X st.), Paganija se prostirala od rijeke Cetine sa zapada, do rijeke Neretve na istok. Sjeverna granica se protezala visovima Ljubuše, Vrana i Čvrsnice, a pripadali su joj još poluotok Pelješac, te otoci Brač, Hvar, Korčula i Mljet s juga. Postoji zanimljivost koja se prenosi generacijama, da je za lijepa dana tadašnji poglavar Paganije s Vitera nad Ostrogom, pogledom mogao obuhvatiti gotovo sve krajnije točke svog državnog posjeda, što je ujedno izazov planinarima i slobodnim penjačima.

U prvim godinama prošlog stoljeća, Austro-Ugarska Monarhija, čiji je sastavni dio tada bila i Dalmacija, izgradila je mul (pristanište) i regulirala seosku bujicu. Oba objekta imaju povijesno-spomeničku vrijednost.

Viter
Viter
Samostan Bl. Dj. Marije na nebo uznesene
Samostan Bl. Dj. Marije na nebo uznesene
Crkva Sv. Barbare
Crkva Sv. Barbare
 
Gospodarstvo

Žitelji Zaostroga danas uglavnom žive od iznajmljivanja soba i apartmana, za vrijeme kratkih turističkih sezona, kao i od malo poljodjelstva i ribarstva. Zaostrog bi, obzirom na gotovo idealan geografski položaj i bogato povijesno naslijeđe, s osmišljenim i uređenim javnim površinama trebao postati jedno od vodećih turističkih odredišta na Makarskoj Rivijeri. Tim više, jer je za razliku od nekih drugih priobalnih mjesta, prilično sačuvan od ružne betonizacije i mastodontskih apartmanskih građevina.